Below you'll find a list of all posts that have been categorized as “zanimljivosti”
Za potrebe gradnje svojeg gnijezda, supovi nemaju mogućnost donosa materijala u kandžama kao ostale ptice grabljice, već materijal prikupljaju i donose u kljunu! Jednostavno nisu „dizajnirani“ za hvatanje plijena kao što to čine orlovi, jastrebovi ili sokolovi, jer supovi jedu uginule životinje, koje nije potrebno proganjati, loviti, svladavati stiskom moćnih kandži. Ponekad, kako bi obložili gnijezdo, supovi čupaju travu sa …
Otvoreno stanište, kao što su suhi kamenjarski travnjaci južnog dijela otoka Krka, idealno je područje za promatranje atraktivnih ptica grabljivica u letu, i to onih s najvećim rasponom krila! Suvereni vladari visina zasigurno su bjeloglavi supovi koji neumorno i bez muke „patroliraju“ uzduž ruba visoravni, koja se strmo ruši u Bašćansku dolinu. Posebno smirujući, mogli bi čak tvrditi i teraputski, …
Od Križića do Belog, uz samu cestu nižu se velika hrastova stabla, kao jedna od glavnih drvenastih vrsta i obilježja šumovite Tramuntane. Svoj specifični izgled duguju tzv. „sječi u glavu“ ili pedalenju, odlikujući se masivnim deblima visine dva do četiri metra iz kojih se razvija granata krošnja, koja se periodički sjekla i na taj način se pridobivalo drvo za ogrijev. …
Nadaleko je poznato da bjeloglavi supovi imaju fantastičan vid pomoću kojeg vrlo efikasno pretražuju krajolik u potrazi za strvinama uginulih životinja. Međutim, postoje još neki “trikovi” koji supovima olakšavaju uočavanje i pronalazak hrane. Tako je prisutnost većeg broja gavrana na jednom mjestu poprilično siguran znak da bi se u blizini mogla nalaziti strvina. Čini nam se da se upravo to …
Šumovita creska Tramuntana obiluje prirodnim zanimljivostima pa se na tom području može pronaći i nekoliko velikih lokvi, a za vrijeme obilnijih kiša u brojnim plitkim dolcima oblikuju se lokve koje ubrzo potom presuše. Neke od takvih presušujućih lokvi, u kojima se voda nešto dulje zadrži, mogli bi uvrstiti u skupinu mediteranskih povremenih lokvi, premda, koliko se zasad može naslutiti, u …
Teško je govoriti o supovima, a da ne pričamo o njihovu letu, pa evo još jednog recentno zabilježnog primjera. Ovaj put radi se o preletu s otoka Raba preko Kvarnerića na otok Cres. Udaljenost slična, oko 22 kilometra, prevaljena za 20 minuta. Ono što ovaj slučaj razlikuje od prošlog, malo je drugačija strategija leta iznad otvorenog mora, koristeći klizeći let …
Bjeloglavi supovi u pravilu nerado prelijeću iznad većih otvorenih površina mora zbog izostanka termala, pa zato uvijek biraju najkraće koridore za prelazak s otoka na otok ili s otoka na kopno. Takav način leta, znatno produži putovanje. Na primjer, supovi s južnog Cresa da bi stigli na Pag, lete najčešće preko Plavnika na Krk i onda ili primorskim padinama Velebita …
Naišli smo na zanimljivu crticu vezanu uz bjeloglave supove, originalno objavljenu prije 82. godine. Radi se o reportaži naslova “Svjetioničar s otoka lešinara”, iz časopisa Novosti od 8. rujna 1940. godine, autora Franje M. Fuisa, a široj javnosti učinio ju je ponovno dostupnom autor Alan Žic-Teklin u svojoj knjizi iz 2020. godine, naziva Izumrla naselja i napuštene građevine otoka Krka. …
Nakupljanje bubamara zbiva se u jesen kad se ovi kukci pripremaju za zimsko mirovanje i prezimljavanje. Pojava je istraživačima kukaca i prirodoslovcima poznata već odavno, a nakupljanje se može opažati kod više vrsta bubamara (sl. 1). Složeni mehanizmi koji djeluju da se one okupljaju na svojstvene načine i na određenim mjestima počeli su se otkrivati i upoznavati tek u novije …
Obilaskom rezervata Glavina – Mala luka i otok Prvić završeno je redovno zimsko prebrojavanje gnijezdećih parova bjeloglavih supova. Poznate mikro lokacije na kojima naše najveće ptice podižu svoje mlade i ove smo godine nadopunili s ponekom novom aktivnom lokacijom što nas svakako raduje. Tako smo obilazeći šire područje ornitoloških rezervata Glavine – Mala luka (prvi ornitološki rezervat proglašen upravo radi …
