more

Morska, jezerska i potočna pjena

Priroda zanimljivosti

Pjenu koja ponekad nastaje na moru i gomila se uz morske obale ljudi uobičajeno smatraju znakom onečišćenja mora. To ne mora uvijek biti slučaj. Pjena je doista često povezana s ispuštanjem deterdženata i drugih onečišćenja u morski okoliš, međutim, obilata pjena još češće nastaje u potpuno čistom moru, u što smo se mogli u nekoliko navrata osvjedočiti na udaljenim obalama kvarnerskih otoka Cresa i Krka tijekom toplijeg dijela godine, u svibnju i lipnju. Tada se na navjetrinskim dijelovima obale ponegdje nakuplja „morska pjena“ čemu uobičajeno prethodi jaka bura koja stvara valove (sl. 1). Valovi snažnim mlatom o zupčastu i razjedenu obalu razaraju stanice planktona i sitnih morskih organizama (koji svoj bujniji rast imaju krajem proljeća i početkom ljeta) pa se u more ispuštaju površinski aktivne tvari (tzv. surfaktanti) – u ovom slučaju uglavnom masti i bjelančevine. Površinski aktivne tvari se prilikom udaranja valova miješaju sa zrakom i obilato nastaju mjehurići pjene. Na sličan način pjena nastaje prilikom miješanja sapuna i deterdženata s vodom, npr. u perilicama za rublje.

Morska, jezerska i potočna pjena

Sl. 1. “Morska pjena”

Još je manje poznato da pjena također može nastati i u čistim, prirodnim slatkim vodama kao što su jezera, rijeke i potoci. Slatkovodno jezero kod Vrane na otoku Cresu – vodeni biser ovog kvarnerskog otoka, čija se voda zbog poslovične čistoće može piti direktno iz jezera, također ima razdoblja u godini kada se na njemu stvara „jezerska pjena“. Tako smo začetke ove pojave mogli uočiti prilikom obilaska 10. listopada 2019. kada je jezero posjetila ekipa projekta „Veze prirode“ (kolege iz  Općine Grosuplje, Općine Rogaška, JU Krapinsko-zagorske županije i NP Risnjak). Dan prije puhao je južni vjetar pa je na obale jezera također djelovao mlat valova pri čemu su se vjerojatno oslobodile površinski aktivne tvari iz jezerskog planktona ili drugog bilja. Začeci stvaranja pjene bili su vidljivi u obliku dugačkih paralelnih bjelkastih uskih traka na površini vode jezera koje su se protezale duž sjeveroistočne obale (sl. 2).

Morska, jezerska i potočna pjena

Sl. 2. Začeci stvaranja “jezerske pjene” na Vranskom jezeru, 10. listopada 2019.

Najnoviju pojavu stvaranja obilne, u ovom slučaju „potočne pjene“, u prirodnom i čistom vodotoku opažali su kolege iz službe nadzora JU Priroda prilikom obilaska značajnog krajobraza Kamačnik, 7. studenog 2019. godine. Potok, odnosno sada mala rječica bila je nabujala od prethodnih jakih kiša. Nastala obilata pjena gomilala se uz obale vodotoka i pokazivala iznimnu postojanost. Vjerojatno je nabujala voda također razorila stijenke pojedinih vrsta vodenih organizama (možda kremenjašica?) i oslobodila površinski aktivne tvari. Neka izvješća iz literature također navode da pjena može nastati i spiranjem određenih kemijskih spojeva erozijom iz tla, kada ti spojevi, primjerice huminske kiseline, dospiju u vodotoke.

(Usporedi i: https://ju-priroda.hr/2019/12/potocna-pjena/ )

M. Randić