Osnivanje i funkcioniranje namjenskih hranilišta za bjeloglave supove jedna je od važnih mjera kojom se neposredno i uspješno može povećati dostupnost hrane za ovu jedinstvenu vrstu strvinara u područjima gdje obitavaju, a naročito tamo gdje je pojavnost strvina ograničena ili smanjena i varira kroz godinu. Na našim kvarnerskim otocima prehrambena baza za supove tijekom prošlosti, kao i danas, veže se uz postojanje ekstenzivnog ovčarstva i prirodnog mortaliteta stoke, ali naravno i drugih strvina divljih životinja (prvenstvenom sisavaca) kojima se supovi hrane.
U sklopu projekta LIFE SUPport osigurali smo sustavnu dopremu hrane na naše cresko hranilište, a posljedično se povećala brojnost supova na gniježđenju u 2024. godini na ukupno 152 para. No hranilište, osim činjenice da je od iznimne važnosti za supove, koji ga redovno i obilno koriste, bitna je lokacija i za neke od naših ostalih projektnih aktivnosti. Jedna od takvih je i unapređenje načina puštanja oporavljenih jedinki bjeloglavih supova natrag prirodu. Kroz provedu projekta LIFE SUPport imali smo priliku realizirati preduvjete za korištenje tzv. „soft-release“ metode puštanja ili „mekšeg“ pristupa puštanja rehabilitiranih supova, na način da jedinka bude ispuštena na hranilištu, uz prethodnu aklimatizaciju na mikrolokaciji, i bez stresa se pridruži divljim supovima, a takav će pristup dodatno povećati izglede za njihovu adaptaciju i preživljavanje u divljini. Do sada smo puštali supove u divljinu također na creskom hranilištu, ali ispuštanjem direktno iz transportne kutije u kojoj je ptica dopremljena na hranilište (tzv. „hard-release“ metoda), uzimajući u obzir prethodno hvatanje i transport koji posljedično generiraju značajan stres ptici.
U tom smislu krajem 2024. godine konstruiran je i instaliran na hranilište namjenski kavez za hvatanje i ispuštanje bjeloglavih supova. U suradnji sa Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Rijeci projektiran je sustav za brzo zatvaranje i sporo otvaranje vrata kaveza koji je trenutno u fazi testiranja prije montaže na kavezu. Uvid u što se u kavezu događa ili kada ga je potrebno otvoriti, a kada zatvoriti, pružit će nam i novo ugrađeni sustav video nadzora hranilišta. Na taj način, osim puštanja rehabilitiranih jedinki, realizirat ćemo tijekom projekta i hvatanje novih, odraslih (adultnih) supova za potrebe obilježavanja satelitskim odašiljačima. Naime, cresko oporavilište u pravilu zaprima i skrbi o mladim supovima, spašenim od utapanja ili zbog nekih drugih problema. Od 2016. godine pa do kraja 2024. godine kroz Oporavilište je prošlo preko 100 supova, no vrlo rijetko se radi o odraslim odnosno spolno zrelim pticama. Odrasli supovi imaju manje izražene lutalačko-migracijske porive, a time i na godišnjoj razini drugačije obrasce kretanja radi razdoblja gniježđenja, za razliku od juvenilnih koji do svoje 4-5 godine, osim kvarnerskih otoka, borave i u drugim kolonijama supova diljem mediteranskog područja.
Osim mogućnosti puštanja rehabilitirani i hvatanja divljih supova radi obilježavanja (prstenovanje, telemetrija), hranilišta su jedinstvena mjesta i za praćenje međusobnih odnosa tijekom hranjenja kao i odnosa s drugim pticama koje posjećuju hranilište, a to su ostale ptice grabljivice, kao škanjci ili suri orao, koji zimi koristi mogućnost hranjenja na strvinama. Uz navedeno, na hranilištu bilježimo i prstenovane ptice, a samo tijekom 2024. godine evidentirali smo preko 1000 fotografija prstenovanih supova. Sistematizacijom i analizom očitanih prstenova saznat ćemo koliko je točno bilo različitih jedinki i od kuda nam sve stižu. Najveći broj očitanih plastičnih prstenova uobičajeno se odnosi na supove prstenovane na Kvarneru (zeleni prsten s početnim slovom C), zatim supove koji se prstenuju hvatanjem na talijanskom hranilištu za supove u Corninu (zeleni prsten s početnim slovom F), no prisutni su i nalazi supova prstenovanih u Bugarskoj, Grčkoj, Srbiji, Izraelu, Francuskoj i Španjolskoj.
Izuzetno smo uzbuđeni što ćemo tijekom 2025. godine imati priliku koristiti kavez u praksi, no za sada možemo sa zadovoljstvom ustvrditi da, obzirom da se radi o novom i stranom elementu na hranilištu, su ga supovi dobro prihvatili, što dokazuju i snimke nesmetanog ulaska i izlaska ptica iz kaveza tijekom hranjenja.

Supovi u kavezu
O projektu LIFE SUPport
Projekt LIFE SUPport za cilj ima unaprijediti uvjete za gniježđenje i preživljavanje zadnje preostale populacije bjeloglavog supa u Hrvatskoj, koja se nalazi na Kvarnerskim otocima. Najvažnije prijetnje koje se pokušavaju riješiti kroz ovaj projekt su uznemiravanje tijekom gniježđenja, nedostatak hrane, trovanje i elektrokucija. Partnerstvo projekta čine Udruga BIOM kao vodeći partner te Javna ustanova “Priroda”, koja vodi Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli, Poljoprivredna zadruga “Otok Krk”, HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. i Vulture Conservation Foundation, dok je pridruženi partner Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Projekt sufinancira Europska unija kroz Program LIFE.