Pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda svake se godine diljem svijeta, (na prvi dan proljeća!), obilježava Međunarodni dan šuma. I to svake godine pod drugačijom krilaticom. Ove godine krilatica glasi: „Šume i edukacija: Naučimo voljeti šume“. Jedno od najljepših šumskih područja na kvarnerskim otocima, pa i na otoku Cresu jesu listopadne šume creske Tramuntane (sl. 1. i sl. 2).

Sl. 1. Zaklonjeni moćnim deblima hrasta medunca sječenim “u glavu” u rano proljeće u šumama creske Tramuntane najprije propupaju stabalca bijelog graba koja su uobičajeno smještena u podsloju tih većih i znatno starijih stabala (foto: M. Randić)

Zbog starih hrastovih stabala neobičnih i slikovitih oblika krošanja, tajanstvene atmosfere koja vlada u ovim drevnim šumama i znatnih prostranstava koje one obrastaju (pa treba paziti da u njima ne zalutamo!), kao i zbog neobično bogatog živog svijeta vjerojatno će ih svatko zavoljeti već na prvi pogled. Kako bi mogli u njima uživati i obratiti pažnju na neke detalje nije nam na odmet upamtiti i ovih nekoliko (zanimljivih) činjenica:

• Šume Tramuntane, u kojima prevladavaju listopadne vrste hrastova, od davnina se gospodare posebnim načinom – tzv. „pedalenjem“. To je sječa stabala „u glavu“. Na taj se način postiže trajno gospodarenje šumom, jer se krošnja oblikuje sječom pojedinih grana u ophodnji do desetak godina. Grane se nakon toga obično dobro obnavljaju, a deblo se trajno ostavlja rasti.
• Danas se šumsko drveće na Tramuntani uglavnom više ne siječe u tolikoj mjeri kao u ranijim razdobljima već je prepušteno daljnjem prirodnom razvitku.
• Stara stabla sječena „u glavu“ odlikuju se brojnim dupljama koja koriste ptice za gniježđenje.
• Osušena stara stabla posebni su šumski mikrosvjetovi s mnogim ličinkama kukaca, gljivama i drugim vrstama organizama koji se hrane odumrlim drvetom, a tim vrstama hrane se druge životinje, pa se na taj način obogaćuju hranidbeni lanci i mreže otoka Cresa.
• Najveće i najstarije monumentalno stablo pitomog kestena na Tramuntani nalazi se u predjelu Poje sjeverno od Belog.
• Stablo hrasta medunca kod Sv. Petra staro je nekoliko stoljeća i zaštićeno je prema Zakonu o zaštiti prirode. Svjedok je mnogih vremenskih nepogoda koje su mu skršile većinu krupnih grana i dijelove krošnje, ali stablo i dalje nastavlja rasti. Oko njega se pletu legende i priče…
• Odumrli dijelovi hrastovih stabala privlače velike kukce kornjaše poput jelenka i hrastove strizibube, oni u takva stabla odlažu jajašca i ondje se razvijaju njihove ličinke bušeći u deblu krivudave labirinte i kanale.

Sl. 2. Odumrlo i truleće drvo ima važnu ulogu u ekosustavu i hranidbenim mrežama šuma Tramuntane (foto: M. Randić)