Po bjeloglavim supovima ili „orlima“ (kako ih stanovništvo otoka Cresa tradicionalno naziva), imena nose pojedini otočni predjeli. Takve geografske lokalitete odnosno toponime, nazvane prema nekoj životinjskoj vrsti, zovemo zoonimi, ili u ovom slučaju ornitonimi (ptice, grčki: ornithes). Pa tako zasigurno jedan od najpoznatijih creskih toponima, imenovan po bjeloglavom supu, jest mjesto Orlec na središnjem dijelu otoka Cresa. Upravo, pod Orlecom, na liticama u uvali Mali bok, svijaju gnijezda bjeloglavi supovi.
Na sjevernom pak dijelu otoka Cresa, nalazi se najviši vrh na otoku, Gorice 648 m. n.m. i ujedno drugi najviši otočni vrh u Hrvatskoj. Na greben vrha Gorice, prema sjeveru nastavlja se nešto niži, ali također izražen greben Orline (603 m. n.m.). Orline, pretpostavljamo također svoje ime „mogu zahvaliti“ bjeloglavim supovima.
Sličnog je naziva na otoku Krku, na visoravni iznad Bašćanske doline, dio grebena koji se strmo „ruši“ u dolinu, a naziva se Orlje, dok brdovit lokalitet iznad autokampa u Staroj Baški nosi naziv Orlovica. Iako upravo na tom dijelu otoka Krka svoje stanište, osim supova, nalaze i suri orlovi, zasigurno je da se ovi lokaliteti povezuju s velikim pticama grabljivicama, a na Krku su to jedino supovi i orlovi.
Na čakavskom dijalektu, bjeloglavi supovi ili strvinari se nazivaju još i „šupi“, a upravo je bašćanski kraj, kako u povijesti, tako i sada, tradicionalno područje gniježđenja bjeloglavih supova na otoku Krku, koji u potrazi za strvinama ovaca marljivo pretražuju prostrane kamenjarske pašnjake iznad Bašćanske doline. Pa tako padina između mjesta Draga Bašćanska i Jurandvor naziva se Šupele, a vrh na obližnjem otoku Prviću, Šupovica (308 m n.m.) kao i uvala Šupelna, također na otoku Prviću, na kojem se i danas gnijezde bjeloglavi supovi. (M.M.)