Raste li obična jela na otoku Cresu?

Priroda Novosti, zanimljivosti

Obična jela je visoko, vitko stablo koje naraste 40 do 60 metara u visinu. Svojim pravilnim rastom debla i vazdazelenom krošnjom pridonosi raznolikosti i estetskoj privlačnosti krajobraza. U Primorsko-goranskoj županiji nastanjuje gorske krajeve i prirodno je raširena na padinama brdskih i planinskih uzvisina u Gorskom kotaru. Uobičajeno je u šumskim zajednicama pomiješana s još nekim vrstama drveća unutar areala (prirodnog …

Krški skakavac

Priroda Novosti, zanimljivosti

Krški skakavac (Prionotropis histrix) prilagođen je životu na kamenitim krškim pašnjacima s oskudnim travnatim pokrivačem. Rasprostranjen je od Krasa u Italiji i Sloveniji preko krških dijelova Hrvatske do Bosne i Hercegovine. Zbog promjena na staništima, prvenstveno zarastanja travnjaka, smatra se globalno ugroženom vrstom. Nalazimo ga i na nekim jadranskim otocima, pa tako i na otoku Cresu. Osim obojenošću, koja je …

Krtica na otoku Cresu

Priroda Novosti, zanimljivosti

Na sjevernom dijelu otoka Cresa, na područjima gdje se zadržalo dublje tlo, osobito u šumama, u šumskim kulturama i na nekima od travnjaka nailazimo krtičnjake što je neuobičajeno za jedan Sredozemni otok. Ponekad se ovdašnja „creska“ krtica i krtičnjaci mogu naći čak i na plitkim skeletnim tlima submediteranskih travnjaka a to je jedna od osobitosti njezine ekologije (sl. 1). Na …

Gavrani, supovi i janjenje ovaca

Priroda Novosti, zanimljivosti

Gavrani su krupne i zanimljive ptice vješte u letu. Često ih se vidi kako izvode različite bravure u zraku, a jedre li pravocrtno i ustaljeno u zračnoj struji povremeno snažno zamahuju krilima. Tada se najčešće i glasaju: krak-krak-krak. Ponekad čak možemo čuti kako zamahujući krilima „režu“ zrak. Crno sjajno perje, vrlo jak crn kljun, veličina tijela i njihovo glasanje prepoznatljivi …

Boksit na Tramuntani

Priroda Novosti, zanimljivosti

Boksit je ruda iz koje se dobiva (u današnje vrijeme) dragocjeni metal aluminij. Glavni minerali od kojih je ruda građena jesu aluminijevi hidroksidi. Izrazito crvenkasta boja boksita potječe od primjesa željezne rude hematita. Na otoku Cresu boksit se nalazi u mnogobrojnim malim ležištima, a u većini slučajeva povezan je s nastankom crvenih tala – crvenice ili terra rosse (sl. 1). …

Sup Kvarner – daljnja sudbina

Priroda Novosti, zanimljivosti

Sjećate li se našeg supa Kvarner, koji je nakon puštanja iz Oporavilišta s Cresa preletio sjeverni Jadran te svojim poduhvatom privukao pozornost šire javnosti i stručnjaka koji se bave proučavanjem supova? Donosimo nastavak priče o ovoj iznimnoj ptici koju i na dalje prati sreća. U svojem lutanju Apeninskim poluotokom, osim što smo njegovo kretanje pratili virtualno, putem GPS signala na …

Uz međunarodni dan močvara i vlažnih staništa: Jezero Vrana

Priroda Novosti, zanimljivosti

Jezero Vrana na otoku Cresu – čudesno jezero parožina Parožine (Characeae) su skupina zelenih alga koje zbog složene građe steljke i „ukorijenjenosti“ (pomoću rizoida) u mulju na dnu slatkih i bočatih voda sliče vodenim biljkama cvjetnicama, pa ih zajedno s vodenim cvjetnicama uvrštavamo u skupinu makrofita. Parožine su i izvrsni bioindikatori jer za svoj rast i razvitak zahtijevaju čiste i …

Crtica iz creske toponimije – fitotoponimi Tramuntane

Priroda Novosti, zanimljivosti

Pobudu za imenovanje pojedinih predjela u creskom krajobrazu ljudi su, između ostalog, nalazili u brojnim vrstama i često naočitim primjercima biljnog svijeta, posebno drveća koje može izrasti u neobičnim i upadljivim oblicima ili može biti vrlo staro i zbog toga uočljivo. Takvi nazivi predjela – fitotoponimi, poseban su skup mjesnih naziva ili toponima. Među drvećem koje se u krajobrazu najviše …

Zašto su lišajevi (često) živo obojeni?

Priroda Novosti, zanimljivosti

Jeste li se zapitali zbog čega su lišajevi tako raznoliko obojeni, i zašto se njihove steljke često odlikuju lijepim, živopisnim i živim bojama pa ih se može već izdaleka zapaziti? Na to pitanje (zasad) je dosta teško odgovoriti. Na otoku Cresu svijet lišajeva je vrlo raznolik i također bojama šarolik. Ti su organizmi simbiotske zajednice alga i gljiva, a za …

Sup Kupala u oporavilištu u Njemačkoj

Priroda Novosti, zanimljivosti

Naš bjeloglavi sup Kupala, pušten na slobodu 17. rujna 2018. godine, trenutačno se nalazi u oporavilištu za divlje ptice u gradu Dresdenu u Njemačkoj. Supa Kupalu (sl. 1.) spasili smo iz mora kod otoka Plavnika u lipnju 2018. godine te je prstenovan u Oporavilištu u Belom gdje je proveo tri mjeseca na oporavku. U društvu ostalih pet supova pušten je …