Izložba „Krajobrazi otoka Cresa“ u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu

Priroda Novosti

U organizaciji i pripremi Javne ustanove „Priroda“ i Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli te uz potporu Primorsko-goranske županije i Otočne razvojne agencije d.o.o., postavljena je nova izložba “Krajobrazi otoka Cresa”. Na taj način u Centru za posjetitelje i oporavilištu za bjeloglave supove Beli obilježava se Svjetski dan zaštite okoliša 5.6.2019. godine.

Autorica izložbe, Cresanka Tanja Kremenić svojim je trudom i znanjem prikazala ovu složenu temu kroz 18 plakata kako bi se istražio otočni krajobraz te stečena znanja prenijela široj javnosti.

„Krajobraz je baština, nasljeđe, a čini ga sva prirodna i kulturna ostavština prošlih generacija. Bilo da su iznimni, svakidašnji ili degradirani, sadašnji krajobrazi ostavljeni su u nasljeđe za dobrobit budućim generacijama. “ (OTRA)

Posebnost i očuvanost pojedinih tipova krajobraza na otoku Cresu omogućuje opstojnost vrlo bogate bioraznolikosti što privlači mnoge posjetitelje koji prepoznaju ove vrijednosti. Postavlja se pitanje što danas krajobraz znači lokalnom stanovništvu, koja je njegova vrijednost, kakve asocijacije budi u ljudima i kako se odnose prema njemu? Odgovore na ta pitanja pokušalo se dati kroz istraživanje koje su na otoku Cresu tijekom 2015. godine proveli krajobrazni eksperti – krajobrazni arhitekt, etnolog, geograf i studenti u sklopu Pilot projekta lokalnog razvoja (PPLR) Vijeća Europe. Organizacijsku i logističku podršku cijelom timu pružala je Otočna razvojna agencija (OTRA) te Zavod za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rezultat istraživanja je Studija krajobraza otoka Cresa, (dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku na web stranici OTRA-e http://www.pplr-otokcres.info/?page_id=105 ), a dio ovih istraživanja prezentiran je izložbom „Krajobrazi otoka Cresa“.

Unatoč tome što je izrađena od strane stručnjaka u polju krajobrazne arhitekture, geografije, etnologije i arhitekture te od strane studenata u polju krajobrazne arhitekture, krajnji je cilj bila prezentacija krajobraza razumljiva ne samo znanstvenicima, nego i lokalnom stanovništvu te posjetiteljima.