Uz izložbu “Krajobrazi otoka Cresa” – Krajobrazna cjelina Središnja pašnjačka zaravan

Prostorno je to najveća izdvojena krajobrazna cjelina otoka Cresa, a zbog očuvanih i do danas aktivnih pašnjačkih površina ima veliku važnost u očuvanju tradicijskih krajobraza bogate bioraznolikosti. Na otvorena staništa kamenjarskih pašnjaka i na stada ovaca vezana je posljednja populacija ugroženih i zaštićenih ptica u Hrvatskoj – bjeloglavih supova. Oni svoja gnijezda svijaju na strmim liticama nadvijenim iznad mora u krajobraznom području Ogoljeli pašnjaci istočne obalne strane, pa se u tom području nalazi jedan od dva ornitološka rezervata otoka Cresa – južni rezervat („sjeverni“ je na liticama krajobrazne cjeline Tramuntana). Zbog parcelacije pašnjačkih površina tradicionalnim suhozidima krajobrazno je područje iznimno slikovito, a zbog ogoljelosti i izloženosti suncu i buri vrlo oporo. Takav negostoljubiv okoliš nije omogućio razvitak naselja. Na ovo se krajobrazno područje nadovezuju Središnji kamenjarski pašnjaci sličnih krajobraznih karakteristika, predjeli od davnine izrazito ovčarski orijentirani. Ovdašnja naselja Belej, Orlec, Vrana, Hrasta i zaselak Kačićevi razvili su se u blizini plodnih udolina i kružnim suhozidima omeđenih ponikvi koje su nekad služile u poljoprivredne svrhe, a danas su većinom zapuštene i zarasle grmljem i trnjem. U nekima od ponikvi smještene su i slikovite lokve, a na uzvisinama pojedini pastirski stanovi i osamljene crkvice dominiraju prostorom (sl. 1). I dok je veliki dio kamenjarskih pašnjaka još u funkciji, neke površine, zbog smanjenog intenziteta ispaše, zarastaju drvenastom vegetacijom, u prvom redu šmrikom, koju ovce zbog bodljastih iglica ne mogu pasti (sl. 2).

M. R.

Sl. 1. Razvalina osamljene crkvice sv. Vida u pašnjačkom krajobrazu (foto: M. Randić)

Sl. 2. Okrugli plitki dolac okružen suhozidom – uočljivo je zarastanje travnjaka bodljikavom šmrikom (foto: M. Randić)