Potvrđeno gniježđenje još jednog para surog orla na Cresu!

Priroda Novosti

Suri orao je kritično ugrožena gnjezdarica Hrvatske (CR) s manje od 20 aktivnih gnijezdećih parova, a zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode. Međunarodno je zaštićen Washingtonskom konvencijom, Bernskom konvencijom i Bonskom konvencijom.

Malobrojna je gnjezdarica krškog dijela Hrvatske, uključujući pojedine jadranske otoke. Nastanjuje razna staništa poput otvorenih predjela s niskim raslinjem, stjenovita područja i kamenjarske pašnjake, a zatvorene šume i guste šikare samo prelijeće.

Jedreći na zračnim strujama suri orao pretražuje otvorena staništa u potrazi za plijenom. Foto: Tomislav Bandera Anić

Jedreći na zračnim strujama suri orao pretražuje otvorena staništa u potrazi za plijenom. Foto: Tomislav Bandera Anić

Suri orao u prirodi nema predatora, a promjerom krila većim od 2 metra jedri u potrazi za plijenom, promatra pokrete na terenu i pretražuje veća područja za opskrbu hranom. Hrani se velikim rasponom ptica, gmazova, sisavaca i strvina. Jedan par uglavnom ima više gnijezda. Izgledom vrlo masivna platforma građena od većih grana, gnijezdo se često koristi generacijama i dodatno nadograđuje, a smješteno je na obrubu litice, a ponekad i na stablima. Polaganjem najčešće dvaju jaja započinje faza inkubacije koja traje oko 40 dana, a oba roditelja ih inkubiraju. Oko 70 dana nakon inkubacije, najčešće samo jedan ptić napusti gnijezdo (pojava “kainizma”) te slijedi roditelje učeći loviti i promatrajući njihovo ponašanje.

Mlada jedinka surog orla u letu iznad otoka Cresa. Foto: Tomislav Bandera Anić

Mlada jedinka surog orla u letu iznad otoka Cresa. Foto: Tomislav Bandera Anić

Tijelo odrasle ptice ujednačene je tamno smeđe boje s nijansama zlatne boje na vratu i glavi, dok se mlade jedinke prepoznaju po bijeloj bazi repa i bijelim plohama na potkrilju koje se postepeno umanjuju i nestaju s prelaskom u odraslu dob.

Kao i kod bjeloglavih supova, disperzija je pojačana kod juvenilnih i imaturnih ptica, a time je i stopa preživljavanja manja nego kod adultnih ptica koje svoj areal kretanja svedu na potražnju hrane te često borave u blizini gnijezda.

 

Pojedinačno, a pogotovo u skupinama, gavrani znaju biti ustrajni u tjeranju surog orla s gavranovog teritorija. Foto: Tomislav Bandera Anić

Pojedinačno, a pogotovo u skupinama, gavrani znaju biti ustrajni u tjeranju surog orla s gavranovog teritorija. Foto: Tomislav Bandera Anić

I ove godine promatramo jedan gnijezdeći par surog orla na otoku Cresu koji je započeo gniježđenje te s udaljene lokacije bez straha od uznemiravanja možemo vidjeti odraslu pticu koja inkubira jaja, povremeno ustane kako bi se protegla i “uredila” gnijezdo te dočekala partnera koji će donijeti ulov. Ako gniježđenje bude uspješno, nešto više od 120 dana dijeli buduću u potpunosti opernaćenu mladu pticu da napusti gnijezdo i obogati Cresko nebo za još jednog surog orla. [T.B.A.]