Supovi i ovčarstvo

Supovi i ovčarstvo

Priroda zanimljivosti

Na kvarnerskim otocima bjeloglavi supovi očuvali su se kroz povijest zahvaljujući ekstenzivnom uzgoju ovaca po otočnim pašnjacima. Ovce se tijekom cijele godine napasaju slobodno po kamenjarskim travnjacima iskorištavajući oskudnu pašu, a takav način uzgoja ovaca nije se puno izmijenio od davnih dana do danas. Ovce koje na pašnjacima uginu, radi vremenskih neprilika, bolesti, starosti ili nekih drugih uzroka, stoljećima su bile osnovni izvor hrane za naše bjeloglave supove.

Nekada je na Cresu i Lošinju ovaca bilo puno više nego danas, a time i više raspoloživih strvina na kojima su se hranili supovi. Po dostupnim podatcima, otoci Cres i Lošinj 1910. godine imali su 42.842 grla ovaca, 1961. godine 28.304, a 2020. godine 14.074 grla. Zanimljiv je i podatak iz TV putopisa Karavan – Apsirtides (Cres i Lošinj 1976.g.) otokom Cresom, koji spominje i neizostavne supove kao dio otočnog ekosustava i prave „čistače“ u prirodi, koji efikasno uklanjaju sve strvine i sprječavaju širenje bolesti, navodeći da na otoku broj strvina dosegne brojku oko 1.200 godišnje. Nadalje navodi se veliki pomor janjaca i ovaca početkom ožujka 1976. godine, kada je zbog obilnog snijega i velike hladnoće samo u nekoliko dana na Cresu stradalo 300 janjaca i 120 ovaca! Ne sumnjamo da su tada, kao i danas, supovi odradili dobar posao u „čišćenju“ otoka! (M.M.)

Izvori:

Barać, M., Mioč, B. i Čokljat, Z. (2006) Ovčarstvo u Primorsko-goranskoj županiji, Zagreb, Hrvatski savez zadruga.

Jedinstveni registar domaćih životinja: Brojno stanje domaćih životinja na dan 30.12.2020. godine

Supovi i ovčarstvo

U potrazi za strvinama – supovi u letu.