Na rt Tarej lijep je pogled s ceste koja povezuje trajektno pristanište Merag s gradom Cresom. Ovaj predio neobičnih prirodnih osobina jedan je od rijetkih dijelova sjevernog Cresa na kome se razvila zaravnjena niska obala. Ostatak obala sjevernog Cresa uglavnom se strmo obrušavaju u more. Zbog nisko položene obale na rtu Tarej morski su valovi nagomilali s obje strane prevlake koja povezuje rt s otočnim kopnom nanose krupnog šljunka i fragmenata kamenog kršja. Na taj su način nanosi valova oblikovali izdignutu obalnu barijeru i omogućili nastanak male plitke „lagune“ (sl. 1.). Ovo se osebujno stanište sastoji od zaslanjenih i vlažnih muljevitih površina odijeljenih od mora šljunkovitim pragom. Na rubovima „lagune“ razrastaju se krupni buseni oštrog sita (Juncus acutus), a na muljevitoj podlozi naselile su se prevlake zelenih alga.

Sl. 1. Malena obalna laguna (foto: M. Randić)

Nasuprot tome, na kopnenim dijelovima rta, koji je zapravo zaravnjeni poluotok prekriven slojem crvenkastog tla i razasutim ulomcima stijena, razvija se osebujan travnjak u kojem prevladava razgranjeni čapljez (Asphodelus aestivus, sl. 2.), a nešto je rjeđi višecvjetni sunovrat (Narcissus tazetta, sl. 3.). Radi se rijetkoj i prirodoslovno zanimljivoj zajednici razgranjenog čapljeza i višecvjetnog sunovrata (ass. Narcisso tazettae-Asphodeletum microcarpi) koja se u proljeće odlikuje atraktivnim cvjetovima – bijelih čapljeza i žutih sunovrata. Prema navodima botaničara to je zajednica suhih travnjaka najbolje prilagođena suši i toplini među svim ostalim srodnim travnjačkim zajednicama na istočnim obalama Jadrana. Poluotok je zanimljiv i zbog osebujnog životinjskog svijeta. Nagnutost grmova, krošnji i debala kržljavog i malobrojnog drveća ukazuju da je poluotok izložen učestalom i snažnom puhanju vjetra – buri.

M. R.

Sl. 2. Zajednica razgranjenog čapljeza i višecvjetnog sunovrata (ass. Narcisso tazettae-Asphodeletum microcarpi) na poluotoku Tarej (foto: M. Randić)

Sl. 3. Višecvjetni sunovrat (foto: M. Randić)