Jezero Vrana

Uz međunarodni dan močvara i vlažnih staništa: Jezero Vrana

Priroda Novosti, zanimljivosti

Jezero Vrana na otoku Cresu – čudesno jezero parožina

Parožine (Characeae) su skupina zelenih alga koje zbog složene građe steljke i „ukorijenjenosti“ (pomoću rizoida) u mulju na dnu slatkih i bočatih voda sliče vodenim biljkama cvjetnicama, pa ih zajedno s vodenim cvjetnicama uvrštavamo u skupinu makrofita. Parožine su i izvrsni bioindikatori jer za svoj rast i razvitak zahtijevaju čiste i prozirne vode s malo hranjivih tvari, a takva su staništa posvuda u Europi ugrožena. Zbog toga su vodena tijela u kojima pretežu parožine (tip 3140 tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama) uvrštena u europske Direktive o staništima i potrebno ih je kao rijetke i ugrožene štititi.

Oligotrofno jezero Vrana na otoku Cresu odlikuje se s čak pet vrsta iz porodice parožina i uklapa se u ovu ugroženu skupinu staništa pa je važno sa stanovišta zaštite prirode ne samo na nacionalnoj razini već i na europskoj razini. Parožine i ostala makrofitska vegetacija jezera Vrana bili su predmetom nedavnog opsežnog botaničkog istraživanja (Alegro et al. 2016).

Zanimljivo je da su se parožine naselile duž čitave dužine obala jezera, ali svaka vrsta prevladava na određenoj dubini gdje tvori zasebnu biljnu zajednicu. Na taj su način pojedine vrste parožina prostorno odijeljene i dno je do 30-tak metara dubine pojasasto obraslo pojedinim zajednicama (sl. 1).

Najplići dijelovi jezera, a to su plitke obale na sjevernoj i južnoj strani jezera, do dubine od 2,5 metara, zamočvarene su i obrasle napola uronjenim sastojinama trske i oblića s primjesom sita i vodene metvice. Od makrofita u tom se najplićem pojasu pojavljuju vodne cvjetnice – podvodnica (Najas marina var. intermedia) i češljasti mrijesnjak (Potamogeton pectinatus) te, u manjem broju, parožine – Nitella hyalina, Chara aspera, Ch. hispida i Ch. aculeolata.

Uz međunarodni dan močvara i vlažnih staništa: Jezero Vrana

Sl. 1. Sjeverne obale jezera plitke su i zamočvarene, obrasle su sastojinama trske, a idući prema većim dubinama naslućuje se i na fotografiji protezanje različitih vegetacijskih pojaseva s parožinama (foto: arhiva JUP)

Idući još dublje povećava se brojnost makrofita podvodnice i češljastog mrijesnjaka, a pojavljuje se mjestimice i klasasti krocanj (Myriophyllum spicatum), dok ispod 8 metara dubine počinje prevladavati parožina Ch. aculeolata tvoreći čiste sastojine. Ova vrsta „spušta“ se do dubine od 20 metara i daje glavni pečat najizraženijem vegetacijskom pojasu parožina u jezeru. U dubinama od 20 do 25 metara proteže se pojas vrste Ch. virgata, a u najdubljim dijelovima do koje dopire vegetacija makrofita (do maksimalno 30 m) susreće se slabije izražen pojas vrste parožina Nitella opaca.

Ranija istraživanja parožina koja su provedena na jezeru Vrana pred pedesetak godina pokazuju da su maksimalne dubine do kojih su ranije dopirale parožine bile na 40-tak metara, dakle, parožine su se u novije vrijeme povukle za desetak metara, a također se je smanjila i prozirnost jezera. Istraživači pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano sa specifičnim djelovanjem riba koje su unesene u jezero. Ono bi moglo biti dvojako – ribe, naime, odgrizaju vrške steljki parožina, ali iskapaju iz mulja gomoljčiće češljastog mrijesnjaka, hraneći se i na taj način uzvitlavaju mulj u stupac vode, smanjujući prozirnost (sl. 3).

Uz međunarodni dan močvara i vlažnih staništa: Jezero VranaUz međunarodni dan močvara i vlažnih staništa: Jezero Vrana

Sl. 2. i 3. Makrofitska vegetacija na obali jezera, prozirnost vode je velika, ali na sl. 3. vidljivo je lagano zamućenje vode.

Litaratura: Alegro, A., Stanković, I., Šegota, V. et al. (2016): Macrophytic vegetation in the oligotrophic Mediterranean Lake Vrana (Island of Cres, Northern Adriatic) – New insight after 50 years. Botanica Serbica 40 (2): 137 – 144.

Poveznica na www stranice JU “Priroda”: http://ju-priroda.hr/2015/12/alge-parozine-characeae/