Krajobrazna cjelina grada Cresa

Priroda Novosti, zanimljivosti

Uz izložbu Krajobrazi otoka Cresa – krajobrazna cjelina grada Cresa

Studija krajobraza otoka Cresa, (dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku na web stranici OTRA-e http://www.pplr-otokcres.info/?page_id=105 ), izdvojila je „središnji dio otoka“ s glavnim naseljem na otoku – gradom Cresom, i podijelila ga na tri uža krajobrazna područja: Cresku zavalu, Brdoviti kraj creskog zaleđa i Obalnu stranu Valunskog zaljeva.

Sl. 1. Creska zavala s Creskim zaljevom, gradom Cresom i maslinicima na terasiranim padinama (foto: M. Randić)

Kompleksnošću, izdvaja se Creska zavala, dijelom potopljena morem tvoreći Creski zaljev uz čije se obale smješta preplet urbanih i poljoprivrednih struktura u krajobrazu (sl. 1). S jedne strane smještena je stara urbana jezgra grada uz koju se granaju noviji, moderniji sadržaji, poput industrijske zone, a s druge smjestilo se prirodno zamočvareno područje Piskel/Pišće (sl. 2), mala, ali u lokalnom krajobrazu važna mediteranska močvara, čiji su slatkovodni izvori zaslužni za oblikovanje zone plodnih creskih vrtova u zaleđu močvare.

Sl. 2. Zamočvareno područje Piskel/Pišće (foto: M. Randić)

Uokolo obala zaljeva, nešto dublje u kopnu, dijelom naslanjajući se neposredno na grad Cres, nadovezuje se izniman krajobraz creskih maslinika sa čipkasto strukturiranim spletovima suhozida i terasa (sl. 3). Maslinici u kojima se uzgajaju i autohtone creske sorte maslina još su u funkciji, a njihova je posebnost što u njima pasu ovce održavajući na taj način tlo slobodnim od korova i gnojeći stabla maslina. Kroz povijest vjerojatno s drugačijim ulogama, krajobrazno istaknuta uzvisina brda Starganac iznad grada Cresa danas ima važnu ulogu hranilišta za bjeloglave supove – ugrožene vrste neraskidivo povezane s creskom ovcom i otokom Cresom.

Sl. 3. Terasirana padina iznad grada Cresa (foto: M. Randić)

Susjedno krajobrazno područje Brdoviti kraj creskog zaleđa odlikuje se napuštanjem pašnjaka i njihovim postepenim zarastanjem grmovitom i šumskom vegetacijom. Kompleksnost povijesnog korištenja zemljišta moguće je danas iščitati na povijesnim katastarskim kartama i na starim zračnim fotografijama. S biološkog stanovišta vrlo vrijedne krajobrazne „mikrocjeline“ u ovom su području bujične udoline sa šljunčanim žalima, slikoviti rt Tarej (sl. 4), uvala Krušćica i predjeli s pojedinim značajnijim lokvama. Naselja ovog krajobraznog područja su Merag, Loznati i Krčina. Treće krajobrazno područje, Obalna strana Valunskog zaljeva također se odlikuje ostacima terasiranih maslinika na padinama zaljeva, danas pretežno zapuštenima i zaraslima šumom hrasta crnike. Značajno je malo pitoreskno ribarsko naselje Valun  i zaštićeni, no ruševni pastirski stan Grabrovica.

M. R.

Sl. 4. Niska obala i mala zaslanjena močvara sa sitinama (Juncus acutus) na rtu Tarej (foto: M. Randić)

Sl. 5. Detalj suhozida creskih maslinika (foto: M. Randić)