Vransko jezero – duboko oligotrofno jezero velike prozirnosti vode
Slatkovodno Vransko jezero na otoku Cresu svjetski je poznat hidrološki fenomen ukupne prosječne dubine 74,5 metara. Važno je za život na otoku i svrstano je u duboka oligotrofna jezera (sl. 1). Budući da ovaj pojam – „oligotrofno jezero“, možda mnogima nije dovoljno poznat pokušat ćemo ga donekle rasvijetliti kratkom crticom.
Sl. 1. Vransko jezero na otoku Cresu duboko je oligotrofno jezero (foto: Ivana Rogić)
Kako bi im bilo jednostavnije uspoređivati različite jezerske ekosustave u svijetu, znanstvenici su razvili načine razvrstavanja prema nekim njihovim temeljnim značajkama. Jedan od njih je i razvrstavanje tipova jezera prema količini hranjivih tvari zastupljenih u jezerskoj vodi.
Hranjivima bogatija jezera, u prvom redu raspoloživim fosfornim i dušičnim spojevima, omogućuju bujniji razvitak vodenih organizmima. Hranjiva (nutrijenti) omogućuju bujanje alga i biljaka cvjetnica koje su onda hrana raznim životinjskim organizmima. Kao primjer takvog hranjivima bogatog jezera možemo spomenuti Jezero kod Njivica na otoku Krku, koje je uz Vransko jezero na Cresu jedno od dva slatkovodna jezera na jadranskim otocima. Takva „bogata“ jezera znanstvenici svrstavaju među eutrofna (sl. 2).
Sl. 2. Plitko eutrofno Jezero kod Njivica na otoku Krku odlikuje se bujanjem vodene i močvarne vegetacije (foto: M. Randić)
Tamo gdje je raspoloživih hranjiva manje, manje je i organizama koji u jezeru žive i takva se jezera nazivaju oligotrofna. „Oligo“ u prijevodu znači malo, a „trophein“ – hrana, hranjivo, što označava da oligotrofna jezera sadrže malo hranjivih tvari. Tamo gdje je u stupcu vode malo hranjivih tvari, tamo niti ne bujaju planktonski i u stupcu vode uronjeni organizmi koji, osim toga, upijajući i raspršujući svjetlost, zadržavaju prodiranje sunčevih zraka u jezerske dubine. Stoga je jedna od uobičajenih značajki oligotrofnih jezera da pokazuju veliku prozirnost (međutim, usporedi i: https://belivisitorcentre.eu/2019/11/morska-jezerska-i-potocna-pjena/).
Prozirnost vode možemo izmjeriti tzv. Secchijevim diskom, okruglom pločom bijele boje, (ili obojenu kontrastima bijele i crne), koja se uzicom spušta u jezero. Kako disk tone u vodu sve je slabije vidljiv i na određenoj dubini više ga uopće ne možemo opaziti. Prema oznakama na uzici možemo odrediti do koje se dubine još moglo vidjeti Secchijev disk* i na taj smo način uspjeli odredili prozirnost jezera.
Sl. 3. Vransko jezero odlikuje se nezaboravnom modrom bojom i velikom prozirnošću vode (foto-arhiv JUP)
Pa najzad, da vidimo do koliko se metara u dubinu Vranskoj jezera može spustiti Secchijev disk a da još bude vidljiv. Ta izmjerena dubina za Vransko jezero iznosi 10 do 17 metara što je vrlo visoka vrijednost i može se usporediti s još nekim dubokim oligotrofnim jezerima u svijetu! (sl. 3)
* Zapravo se određuje srednja vrijednost dvije dubine: dubine na kojoj disk više nije vidljiv i dubine koja se izmjeri kad se disk polako ponovo diže prema površini i ponovno postane zamjetljiv.
(nastavlja se…)
M. R.