Egipatski skakavac (Anacridium aegypticum) često se može vidjeti na kvarnerskim otocima i u priobalju. Pojedine se jedinke za sunčanih dana, čak i u hladnijem dijelu godine, zadržavaju u grmlju te iznenada polijeću i prelijeću do sljedećeg grma kad im se približimo. Kod ove krupne vrste opazili smo da, približimo li mu se nenadano i naglo (pa ne uspije poletjeti, ili …
Močvara Piskel / Pišće kod grada Cresa
U najdublje u kopno uvučenom dijelu creske Luke, nedaleko creske marine nalazi se maleno močvarno područje – slanište, ne toliko važno zbog veličine i površine koliko zbog osebujnog tipa staništa i posebnog položaja na kojemu je smješteno. To je Piskel ili Pišće, o čijoj naravi govori sam naziv. U ovoj je minijaturnoj močvari zanimljiva i znamenita zamočvarena šumica crne johe …
Još o hrastu crniki
Naziv vrste – „ilex“, crnika (Quercus ilex) je dobila po božikovini (Ilex aquifolium). To je zbog sličnosti listova koji su u donjem dijelu krošnje i kod mladih primjeraka crnike, kao i kod božikovine bodljasto nazubljeni. Ova bi se pojava mogla dovesti u vezu s mehanizmom zaštite listova protiv odgrizanja životinja koje pasu, ali je mnogo više izražena kod božikovine (listovi …
hrast crnika
Crnika je najvažnija drvenasta vrsta sredozemnih (eumediteranskih) vazdazelenih šuma na obalama Jadrana. Vrlo je raširena i na cresko-lošinjskom otočju, više na jugu, a manje na sjeveru. Na jadranskoj obali, u sjevernom dijelu areala, crnika je dobila narodni naziv vjerojatno zbog toga što ovdje prevladavaju listopadne vrste drveća koje su zimi bez lišća, pa se crnika u zimsko vrijeme izdvaja u …
Odlične vijesti stižu iz HEP-Operatera distribucijskog sustava d.o.o.!
Obzirom na posljednje slučajeve elektrokucije koje smo zabilježili na otoku Cresu (stradali suri orao i bjeloglavi sup), primili smo informaciju od HEP d.o.o. – Operatera distribucijskog sustava, o nastavku provedbe mjera zaštita ptica od strujnog udara na srednjenaponskim nadzemnim vodovima na otoku Cresu. Temeljem očitovanja HEP-a, „upravo odcijepi dalekovoda Srem-Plat-Verin, gdje je i utvrđeno stradavanje surog orla, prepoznati su kao …
DODIJELJENA NAM JE OZNAKA KVALITETE ZA VOLONTIRANJE
Javna ustanova „Priroda“ u suradnji i u okviru programa Udruge BIOM, a putem Europske volonterske službe tj. Europskih snaga solidarnosti bila je u studenom ove godine domaćin volonterki-studentici ekologije. Volonterka je u Centru za posjetitelje s oporavilištem za bjeloglave supove Beli boravila deset dana te je aktivno sudjelovala i pomagala u aktivnostima koje se u istom svakodnevno provode. Kako bi …
NA MEĐUNARODNI DAN PLANINA: SLOBODAN ULAZ U CENTAR
Planine su važne! Krilatica je to ovogodišnjeg Međunarodnog dana planina. Njegovu se obilježavanju u utorak, 11. prosinca priključuje i Javna ustanova Priroda. Građanima taj dan omogućuje slobodan ulaz u Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu gdje je trenutačno postavljena izložba Udruge Hyla pod nazivom Vodeni biseri jadranskih otoka. Tom se izložbom posjetitelje želi upoznati …
Suri orao i bjeloglavi sup – posljednje žrtve elektrokucije na otoku Cresu
Utjecaj elektrokucije, nažalost na otoku Cresu i na dalje ostaje uzrokom smrtnosti značajnog broja ptica, a posebno velikih, rijetkih i strogo zaštićenih ptica grabljivica. Lešine supova, orlova, škanjaca, sova, galebova i gavranova, samo su neke od vrsta nađenih podno pojedinih stupova srednje naponske elektroenergetske mreže na otoku Cresu. Stupovi, kao često najviše strukture uklopljene u pašnjački otočni krajobraz, ptice grabljivice …
Izložba Vodeni biseri jadranskih otoka – možete pogledati u Centru za posjetitelje u Belom
Jeste li znali da su vlažna staništa jedna od najugroženijih staništa na svijetu? Iz godine u godinu broj im se vrlo ubrzano smanjuje te je u proteklih 100 godina nestalo preko 50% svih vlažnih staništa u Mediteranskoj regiji. Vlažna staništa na otocima posebno su značajna jer predstavljaju “žarišta” bioraznolikosti, odnosno jedina su mjesta na kojima bogat biljni i životinjski svijet …
ĆUDI BURE NA OTOKU CRESU
Bura – vjetar s dva lica Bura je vjetar s dva lica – lijepim i ružnim. Svojstvena je istočnojadranskoj obali gdje osobito djeluje na kvarnerske otoke zbog blizine planinske barijere Velebita i planina u zaleđu Riječkog zaljeva i Vinodolskog kanala. Spomenute planine značajno djeluju na strujanje zračnih masa i nastanak bure. Djelomičnu ogoljenost kvarnerskih otoka, pa tako i otoka Cresa, …